INVESTICIJSKI PORTAL
JADRANSKE HRVATSKE
INVESTICIJSKI PORTAL
JADRANSKE HRVATSKE
Zemljopisni položaj i stanovništvo
Istarska županija jedna je od sedam jadranskih županija te deseta županija po veličini u Hrvatskoj. Županija obuhvaća površinu od 2.813 km2, odnosno 4,98% ukupne površine RH. Geografski zauzima najveći dio Istre- najprostranijeg jadranskog poluotoka (3.476 km2).
Istarska županija ima prirodne predispozicije, ljudske resurse i tradiciju koji je čine vrlo atraktivnim prostorom za obitavanje i razvoj, ali i za uspješno bavljenje brojnim djelatnostima, kao što su poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo, marikultura, turizam, brodogradnja i proizvodnja nemetalnih proizvoda (cement, vapno, cigla, kamena galanterija i sl.). Zahvaljujući povoljnom zemljopisnom položaju, prirodnim resursima, gospodarskoj tradiciji, dugogodišnjoj upućenosti na razmjenu sa svijetom, kvalificiranoj radnoj snazi i dostignutoj razini usvojenog znanja, županija je po mnogim ekonomskim pokazateljima najrazvijenija u RH, nakon grada Zagreba.
Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine Istarska županija imala je ukupno 208.055 stanovnika, i s udjelom od 4,85% šesta je po broju stanovnika u RH.
Administrativna podjela
Istarska županija je utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH, kao jedna od 20 hrvatskih županija. Administrativno je podijeljena na 41 teritorijalnu jedinicu lokalne samouprave - na 10 gradova i 31 općinu. Sjedište Istarske županije i Skupštine Istarske županije je u Pazinu.
S obzirom da je utvrđeno da su za razvoj i veću konkurentnost istarskog gospodarstva neophodne strane investicije, i to prije svega „greenfield“ te da je Istarska razvojna agencija d.o.o. (IDA) operativno tijelo za provedbu razvojnih programa Istarske županije, IDA se tijekom godina poslovanja, među ostalim, specijalizirala kao „one-stop-shop“ servis za potencijalne strane ulagače na razini IŽ. Istarska županija je nositelj certifikata EU “Program certifikacije regija za ulaganja” (ICPR).
Sektorski potencijali
Prema posljednjim raspoloživim podacima DZS-a za 2015. godinu prosječni BDP po stanovniku u Istarskoj županiji ostvaren je u visini od 13.224,79 eura (100.635,40 kuna), što je bilo 24,93 % više od prosječnog BDP po stanovniku RH.
Prerađivačka industrija
Prerađivačka industrija bila je najvažnija djelatnost u IŽ po ostvarenom ukupnom prihodu u 2016. godini (sudjelovala je s 26,7% u ukupnom prihodu županije). Prema podacima FINA-e, u 2016. godini u ovoj djelatnosti je djelovalo 910 registriranih pravnih osoba u IŽ.
Trgovina
Promatrajući udio trgovine na veliko i malo u ukupnom prihodu IŽ u 2016. godini trgovina je držala drugo mjesto s ostvarenih 20,4% udjela (ili 6.217.956 kuna).
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam)
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) bila je s 20% udjela najzastupljenija djelatnost po BDV-u u Istarskoj županiji u 2015. godini.
Promatrajući investicije u 2016. godini turizam je bio najzastupljenija djelatnost sa skoro 44% ostvarenih investicija te godine u Istarskoj županiji (838.830.860 kuna).
Broj dolazaka u Istarsku županiju u 2017. godini iznosio je 4.104.000 dolazaka, odnosno 23,5% u strukturi ukupnog broja dolazaka u RH u navedenoj godini (17.430.000).
U Istarskoj županiji nalazi se ukupno 14 luka nautičkog turizma – marina, od čega je 11 državnog, a 3 županijskog značaja.
Glavne prednosti i potencijali za ulaganja IŽ
Komparativna analiza tri županije Jadranske Hrvatske
Sve tri analizirane županije imaju zajedničku jednu stvar, a to su veliki razvojni potencijali. Pritom se može govoriti o potencijalima u turizmu, tradicionalnim proizvodnjama, poljoprivredi, prometnim pravcima i naravno, ljudskim potencijalima.
Površina i stanovništvo
Republika Hrvatska ima ukupnu površinu kopna od 56.594 km², a regija Jadranska Hrvatska 24.705 km² (43,7%). Od tri analizirane županije, najveću površinu ima Primorsko-goranska (3.588 km²), zatim Šibensko-kninska (2.984 km²), a najmanju površinu ima Istarska županija (2.813 km²). Po broju stanovnika (popis iz 2011.) najviše stanovnika imala je Primorsko-goranska (296.195), zatim Istarska (208.055), a najmanje Šibensko-kninska županija (109.375).
Bruto domaći proizvod (BDP)
Bruto domaći proizvod je najsveobuhvatniji pokazatelj stanja gospodarstva, kako na nacionalnoj, tako i na županijskoj razini. Hrvatski BDP pokazuje malu gospodarsku snagu na razini EU, jer iznosi svega 0,3% ukupnog BDP-a EU. Promatran na regionalnoj razini, BDP Hrvatske pokazuje velike razlike u gospodarskoj snazi pojedinih županija, odnosno visoku koncentraciju ukupne proizvodnje roba i usluga u malom broju županija.
Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku
Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika pokazuje razinu proizvodne razvijenosti pojedine države ili regije. Na nacionalnoj razini se najčešće korigira paritetom kupovne moći pojedinih valuta, iz čega proizlazi podatak da je Hrvatska u 2016. godini bila na 60% prosječne razine razvijenosti svih članica EU.
Odseljeno stanovništvo
Osim projekcija koje predviđaju negativna demografska kretanja te starenje stanovništva, i podaci o odseljenima pokazuju negativan trend. Iako je odseljavanje stanovništva prirodan proces, destinacija odseljenog stanovništva ima negativnu konotaciju u ukupnoj analizi. Tako je u 2017. godini broj odseljenih u inozemstvo bio 272,9% veći u odnosu na broj odseljenih u 2011. godini, dok je broj odseljenih u drugu županiju bio 6,7% veći. Povećanje broja odseljenih u inozemstvo rezultat je trenda koji kontinuirano traje u većini županija još od 2013. godine, kada je Republika Hrvatska postala članica EU.
Analiza tri županija pokazuje da je u 2017. stopa rasta broja odseljenih u inozemstvo u odnosu na broj odseljenih u 2011., bila najveća u Primorsko-goranskoj županiji (380,1%), zatim Istarskoj županiji (63,1%), a najmanja u Šibensko-kninskoj županiji (18,0%). Najveća stopa rasta broja odseljenih u drugu županiju u 2017. u odnosu na 2011. bila je u Istarskoj županiji (9,6%), zatim Primorsko-goranskoj županiji (7,1%), a najmanje odseljavanje zabilježeno je u Šibensko-kninskoj županiji (5,4%).
Indeks gospodarske snage
HGK je provela postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih županija u RH prema indeksu gospodarske snage. HGK indeks gospodarske snage je kompozitni pokazatelj koji se računa kao zbroj ponderiranih osnovnih gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te demografske projekcije radi mjerenja stupnja gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija u odstupanju od prosjeka RH. Indeks gospodarske snage iznad 100 pokazuje da je pojedina županija iznad prosjeka, dok vrijednost niža od 100 znači da je pojedina županija ispod prosjeka RH.
Istarska i Primorsko-goranska županija zauzimaju 2. i 3. mjesto na HGK indeksu gospodarske snage županija, dok je Šibensko-kninska županija rangirana kao 15. od ukupno 21 županije.