INVESTICIJSKI PORTAL
JADRANSKE HRVATSKE
INVESTICIJSKI PORTAL
JADRANSKE HRVATSKE
Zemljopisni položaj i stanovništvo
Primorsko-goranska županija jedna je od sedam jadranskih županija te sedma županija po veličini u Republici Hrvatskoj. Na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu s Istarskom županijom, na istoku s Karlovačkom i Ličko-senjskom županijom, a na jugoistoku, u Kvarnerskim vratima, ima morsku granicu sa Zadarskom županijom.
Bogatstvo i raznolikost Primorsko-goranske županije ogleda se kroz tri različite cjeline: šumoviti Gorski kotar bogate flore i faune, primorsko područje tipične mediteranske klime te otočno područje sastavljeno od dvaju nizova kvarnerskih otoka. Županija obuhvaća površinu od 3.588 km2.
Stanovništvo
Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine Primorsko-goranska županija imala je ukupno 296.195 stanovnika i s udjelom od 6,9 % peta je po veličini u RH. Grad Rijeka je sjedište županije i s 128.624 stanovnika treći je grad po veličini u RH.
Administrativna podjela
Primorsko-goranska županija je jedinica područne (regionalne) samouprave koju čine 14 gradova i 22 općine. Grad Rijeka je, kao županijsko središte sa 128.624 stanovnika, poslovno, upravno-administrativno, gospodarsko, kulturno i sveučilišno središte županije, a razvio se u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću važno za cijelu Hrvatsku.
Sektorski potencijali
Bruto domaći proizvod (BDP) Primorsko-goranske županije u 2013. godini iznosio je 3.685 milijuna eura, što ju svrstava među najrazvijenije županije u RH. Primorsko-goranska županija središte je lučke, pomorsko-prometne, brodograđevne i turističke djelatnosti od važnosti za cijelu zemlju. U 2013. godini je zauzimala drugo mjesto prema ukupnoj vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda od preko 15,9 milijardi kuna godišnje (odmah iza Grada Zagreba).
Trgovina
Promatrajući udio Trgovine na veliko i malo u ukupnom prihodu PGŽ u 2013. godini, trgovina je držala prvo mjesto s ostvarenih 37,94% udjela (ili 11.537.052 kuna). Uspoređujući ostvarene rezultate područja djelatnosti Trgovina na veliko i malo s proizvodnim djelatnostima, evidentno je da uslužne djelatnosti u PGŽ imaju značajnije mjesto u odnosu na proizvodne djelatnosti.
Prerađivačka industrija bila je druga najvažnija djelatnost u PGŽ po ostvarenom ukupnom prihodu u 2013. godini (sudjelovala je s 18,47% u ukupnom prihodu županije).
Nažalost, industrijska prerada drva već dulje vremena razvojno stagnira. Ta je stagnacija proteklih godina prouzročila ne samo privremeni zastoj, nego i veliki pad ukupnih gospodarskih aktivnosti na području Gorskog kotara. Dodatni problemi su i demografska depopulacija te nedostatak kvalificirane radne snage, a osobito visokoobrazovanog kadra.
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam)
Područje Primorsko-goranske županije jedno je od turistički najrazvijenijih regija Hrvatske, poznata i kao destinacija Kvarner. Turizam ima preko 160 godina tradicije razvoja, otkako je izgrađen prvi hotel u Opatiji. Turizam je jedna od najvažnijih i najperspektivnijih gospodarskih grana, ponajviše zahvaljujući izvanrednoj geografsko-reljefnoj konfiguraciji, izvrsnim klimatskim uvjetima te bogatoj kulturnoj baštini.
Građevinarstvo
Građevinski sektor doživio je veliki pad aktivnosti nastupom zadnje ekonomske krize, uslijed spleta niza faktora kao što su slom tržišta nekretnina, pad inozemnih izravnih ulaganja, usporavanje i zaustavljanje državnih ulaganja u infrastrukturu. To je imalo za posljedicu veliki pad prihoda i zaposlenih u građevinskoj industriji.
Glavne prednosti i potencijali za ulaganja u PGŽ
U PGŽ nalazi se Industrijska zona Bakar, najveća poduzetnička zona u Hrvatskoj. IZ Bakar u stalnom je procesu razvoja, koji prvenstveno čini priprema građevinskog zemljišta, odnosno planiranje platoa za gradnju novih poslovnih subjekata, kao i izgradnja nove infrastrukture. Velika uloga ove zone je i u oživljavanju lokalnog, ali i cjelokupnog županijskog gospodarstva. Industrijska zona Bakar obuhvaća područje od 500 ha, a 180 poslovnih subjekata lociranih u zoni zapošljava ukupno 4.000 djelatnika.
Rijeka Gateway Projekt
Vlada RH u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) pokrenula je Projekt obnove riječkog prometnog pravca – Rijeka Gateway Project. Ovim projektom, koji spada u najopsežnije projekte od osnivanja RH, pokrenuta je sveobuhvatna revitalizacije dijela riječkog obalnog prostora. Vrijednost projekta je 187 milijuna eura, od čega je Svjetska banka (IBRD) osigurala zajam od 144 milijuna eura, a RH iz proračunskih sredstava ostatak od 43 milijuna eura.