INVESTICIJSKI PORTAL
JADRANSKE HRVATSKE
INVESTICIJSKI PORTAL
JADRANSKE HRVATSKE
Zemljopisni položaj i stanovništvo
Šibensko-kninska županija jedna je od sedam jadranskih županija te deveta županija po veličini u Republici Hrvatskoj. Na sjeveru graniči sa Zadarskom, a na jugu Splitsko-dalmatinskom županijom. Šibensko-kninska županija smještena je na jugu Hrvatske, u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije. Ukupna površina županije iznosi 5.670 km2.
More je jedan od najvažnijih resursa u prometnom smislu, resursna osnova ribolova i marikulture, kao i turizma. Najrazvedeniji dio hrvatske obale Jadranskog mora pripada upravo Šibensko-kninskoj županiji koja ima 285 otoka, ukupne površine 665 km2.
ŠKŽ po svojoj kulturnoj baštini te kao atraktivna lokacija za posjetitelje i za poslovanje ne zaostaje za većim urbanim dalmatinskim centrima.
Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine imala je ukupno 109.375 stanovnika i s udjelom od 2,55% osamnaesta je po veličini u RH. Grad Šibenik s 51.553 stanovnika (prema popisu iz 2011. god.) je gospodarsko, kulturno i administrativno središte županije.
Administrativna podjela
Šibensko-kninska županija (ŠKŽ) je jedinica područne (regionalne) samouprave koju čine 199 naselja, organiziranih u 20 jedinica lokalne samouprave: 5 gradova i 15 općina.
Sektorski potencijali
Prema izvješću FINA-e ukupno 2.121 poduzetnik u ŠKŽ predao je financijsko izvješće u 2017. godini, što je bilo povećanje od 2,6% u odnosu na 2016. godinu. Od ukupnog broja poduzetnika, bilo je 1.929 mikro poduzetnika (90,9%), 166 malih poduzetnika (7,8%), 24 srednja poduzetnika (1,1%) te 2 velika poduzetnika (0,1%).
Najviše poduzetnika u 2017. godini u ŠKŽ poslovalo je u sljedećim djelatnostima: trgovina na veliko i malo (426 ili 20,1%), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (313 ili 14,8%), građevinarstvo (234 ili 11,0 %), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (221 ili 10,4%) te prerađivačka industrija (206 ili 9,7%). Bruto domaći proizvod (BDP) Šibensko-kninske županije u 2015. godini iznosio je 6.582 milijuna kuna, a BDP po stanovniku 63.095 kuna.
Prerađivačka industrija
Prerađivačka industrija bila je najvažnija djelatnost u ŠKŽ po ostvarenom ukupnom prihodu u 2017. godini (sudjelovala je s 28,11% u ukupnom prihodu županije). Prema podacima FINA-e, u 2017. godini u ovoj djelatnosti je djelovalo 206 registriranih pravnih osoba u županiji.
Ključni sektor od kojeg gospodarstvo ŠKŽ očekuje ostvarivanje konkurentske prednosti i svojevrsne regionalne prepoznatljivosti je sektor prerade metala, s naglaskom na aluminijski sektor, koji ima dugu tradiciju i dobro je etabliran na prostoru naše županije. Preliminarna istraživanja pokazala su da ovaj sektor i ubuduće može igrati značajnu ulogu u razvoju ŠKŽ i šire regije, generirati novu zaposlenost te privući domaće i strane greenfield investicije.
Turizam
Turizam je temeljna gospodarska djelatnost Šibensko-kninske županije. Županija je bogata brojnim turističkim atrakcijama i resursima koji još nisu adekvatno valorizirani te predstavljaju ogroman potencijal za napredniji razvoj turističkih djelatnosti.
Na posebnoj turističkoj cijeni su iznimne prirodne ljepote i bogata prirodna baština koju čine dva nacionalna parka, dva parka prirode, sedam zaštićenih područja, razveden i atraktivan akvatorij s brojnim uvalama, obalnim strmcima i zaljevima, visoka kvaliteta okoliša, bogato kulturno-povijesno naslijeđe te očuvane tradicijske djelatnosti (proizvodnja vina, maslinovog ulja, uzgoj smokava, izrada pršuta, koraljarstvo, spužvarstvo i sl.).
Jedan od najznačajnijih dijelova turizma ŠKŽ predstavlja nautički turizam, u kojem je županija lider u RH. Prema podacima DZS-a, županija je 2015. godine raspolagala s ukupno 17 luka nautičkog turizma, koje su imale kapacitet od 3.630 vezova (petina svih nacionalnih kapaciteta). Značajan potencijal za daljnji razvoj turističke infrastrukture predstavljaju zone turističke namjene predložene PP ŠKŽ (2017.), kojim je utvrđeno 29 zona turističke namjene od kojih se većina nalazi u Gradu Šibeniku.
Poljoprivreda
Na području ŠKŽ 2016. godine bilo je registrirano 5.538 poljoprivrednih gospodarstava, od čega su 98,6% činila obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG). Ostalo su bili trgovačka društva (35), zadruge (20), obrti (16) te ostali (6).
Najvećim brojem poljoprivrednih gospodarstava ističe se središnje područje županije, u čijem se kontekstu izdvajaju gradovi Šibenik, Skradin i Drniš.
U priobalnom dijelu i na otocima najzastupljenija je maslinarska proizvodnja koja posljednjih godina bilježi znatan porast u sadnji novih maslinika. Kvaliteta maslinovog ulja značajno je unaprijeđena u posljednjih 10 godina i sada možemo govoriti da preko 70% maslinovog ulja u županiji spada u skupinu ekstra djevičanskih (Procjena Udruge senzornih analitičara, 2015.).
Za uzgoj pojedinih tradicijskih kultura voća (višnje maraske, trešnje, smokve, bademi) postoje vrlo povoljni uvjeti za proizvodnju. Posebnu pozornost treba posvetiti autohtonim sortama, finalizaciji proizvoda i stvaranju brendova.
Zbog tradicije i specifične mikroklime u dijelu Dalmatinske zagore, pršut je jedan od proizvoda s dugogodišnjom tradicijom i značajem na domaćem tržištu i šire. U ŠKŽ postoji 20 registriranih pršutana, kapaciteta prerade oko 200.000 komada (iskorištenost kapaciteta oko 50%). Problemi vezani za proizvodnju pršuta najviše se odnose na sirovinu koja se pretežito uvozi.
Glavne prednosti i potencijali za ulaganja u ŠKŽ