INVESTICIJSKI PORTAL
JADRANSKE HRVATSKE
INVESTICIJSKI PORTAL
JADRANSKE HRVATSKE
Pokretanje poslovanja u Republici Hrvatskoj
Prema Zakonu o trgovačkim društvima domaća i strana poduzeća u RH posluju pod jednakim uvjetima. Strani investitor može osnovati ili sudjelovati u osnivanju društva i može stjecati prava i/ili obveze pod istim uvjetima, kao i bilo koji domaći investitor.
Strana osoba koja želi steći vlasništvo nekretnine u RH, ima na to pravo samo ako postoji uzajamna mogućnost za hrvatske osobe u toj zemlji. To se ograničenje ne odnosi na državljane i pravne osobe iz država članica EU.
Trgovačko društvo je pravna osoba koja navedeno svojstvo stječe upisom u sudski registar te se može osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti. Za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom.
Osnivanje trgovačkog društva uređeno je Zakonom o trgovačkim društvima, koji se kontinuirano prilagođava standardima Europske Unije. Prema Zakonu o trgovačkim društvima, ono može biti društvo osoba (javno trgovačko društvo ili komanditno društvo) i društvo kapitala (dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, gospodarsko interesno udruženje).
Najčešći pravni oblici registriranja djelatnosti domaćih i inozemnih investitora u RH su Dioničko društvo (d.d.), Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) te Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).
Porezi i doprinosi
U svom poslovanju trgovačko društvo će se susresti s obvezom plaćanja poreza (porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, porez na dohodak) i doprinosa (doprinosi za mirovinsko osiguranje: 1. stup i 2. stup, doprinos za zdravstveno osiguranje).
Porez na dodanu vrijednost
Porez na dodanu vrijednost uplaćuje u proračun RH svaka pravna i fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. Riječ je o naknadi za isporučena dobra ili obavljene usluge, a plaća se po stopama od 25%, 13% i 5%. Porez na dodanu vrijednost obračunava se i plaća temeljem prometa i razlike u cijeni u određenom obračunskom razdoblju.
Trgovačko društvo koje je tek registriralo svoju djelatnost može izabrati želi li ući u sustav PDV-a ili ne. Ako trgovačko društvo tijekom razdoblja (godine) ostvari isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a (300.000,00 kuna), automatski se upisuje u registar obveznika PDV-a.
Porez na dobit
Porez na dobit vrsta je državnog poreza koju trgovačka društva i ostali obveznici poreza na dobit plaćaju na ostvarenu dobit, koja se utvrđuje kao razlika između ukupnih prihoda i rashoda ostvarenih tijekom godine poslovanja. Pritom prihodi proistječu iz redovnih aktivnosti poduzetnika (kao što su, primjerice, prihodi od prodaje proizvoda i robe, pružanja usluga i sl.), dok rashodi predstavljaju troškove poslovanja, odnosno vrijednosti koje su morale biti utrošene u poslovnom procesu (sirovine, materijal, režije, najam, plaće i sl.).
Porez na dohodak
Porez na dohodak predstavlja porez kojim se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih osoba. Reguliran je Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18). Dohodak je razlika je između primitaka i izdataka nastalih tijekom jednog poreznog razdoblja.
Porez na dohodak predstavlja izravni porez tj. porez koji se nameće izravno na dohodak osobe koja bi trebala snositi porezni teret.
Pravo na osnovni osobni odbitak imaju svi obveznici poreza na dohodak, on je fiksan za sve te iznosi 3.800,00 kuna. Na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća. Uzdržavanim članom smatra se osoba koja ne ostvaruje primitke ili ih ostvaruje, ali čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna. Od 1. siječnja 2019. godine, stipendije učenika i studenata do iznosa od 15.000,00 kuna ne smatraju se oporezivim primicima.
Obvezni doprinosi
Doprinosi su financijski instrument kojima se koristi neka država kako bi osigurala novčana sredstva za određeni javni rashod. Vrsta su izravnih i obveznih nameta pomoću kojih se financira sustav socijalnog osiguranja građana, primjerice, mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ubiru se iz bruto plaće zaposlenih osoba te predstavljaju teret koji snosi radno-aktivni sloj građana neke države.
Doprinosi kod isplate plaća dijele se u dvije grupe: doprinosi iz plaće i doprinosi na plaću. Doprinose iz plaće plaća zaposlenik iz svoje bruto plaće, kao i porez i prirez, a doprinos na plaću plaća trgovačko društvo.
Obračun plaće – porezi i doprinosi
Zakon utvrđuje obvezu određivanja bruto plaće koja mora biti navedena u ugovoru o radu i koju će poslodavac isplaćivati radniku za obavljeni rad. Također, zakonskim se odredbama utvrđuje minimalna bruto plaća koju poslodavac mora isplatiti radniku za obavljeni rad, a minimalni je iznos vezan uz stručnu spremu radnika.
Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Osim redovite plaće utvrđene propisima o radu, doprinosi i porez na dohodak plaća se na sve što poslodavac isplaćuje ili daje radniku na osnovi rada.
Prijave i odjave vlasnika i zaposlenika na HZMO i HZZ
Prijava na osnovno mirovinsko osiguranje (HZMO)
U RH svojstvo osiguranika utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) na osnovi prijave osiguranja. Prijavu osiguranja podnosi obveznik plaćanja doprinosa, odnosno osiguranik kada je sam obveznik plaćanja doprinosa. Prilikom procesa prijave vlasnika ili zaposlenika, obvezno se prvo radi prijava na mirovinsko osiguranje te nakon toga na zdravstveno osiguranje. Poslodavci su dužni kako sebe tako i svakog radnika prijaviti nadležnoj službi Zavoda za mirovinsko osiguranje najkasnije 24 sata prije početka rada, a najranije osam dana prije početka rada.
Prijava na osnovno zdravstveno osiguranje (HZZO)
Osnovno zdravstveno osiguranje je obvezno zdravstveno osiguranje kojim su obuhvaćene sve osobe s prebivalištem u RH. Status osigurane osobe utvrđuje Zavod za zdravstveno osiguranje na osnovi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje.
Zapošljavanje i vrsta Ugovora
Zapošljavanje
Odluka o zapošljavanju novih djelatnika temelji se na analizi potreba, mogućnosti i budućim planovima trgovačkog društva. Zapošljavanje novih djelatnika mora biti rezultat stvarnih potreba poslovanja. Glavni zakonodavni okvir o radnom odnosima utvrđen je Zakonom o radu, čije odredbe garantiraju sigurnost i poslodavcu i zaposleniku.
Svaki poslodavac koji zapošljava više od dvadeset radnika dužan je donijeti Pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga važna pitanja za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako nisu uređena kolektivnim ugovorom.
Ugovor o radu
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu koji se zasniva na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme. Zakon o radu ograničava trajanje ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme na neprekinuto razdoblje koje nije dulje od 3 godine. Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, koji ne smije trajati duže od šest mjeseci.
Zakonom o strancima propisano je da stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Za izdavanje radnih i poslovnih dozvola strancima nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno Policijske uprave. Temeljem Zakona o strancima, Vlada svake godine donosi Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca.
Ugovor o djelu
Najbolje rješenje za angažiranje osobe koja je u tvrtki potrebna na određeno vrijeme i za određene poslove je Ugovor o djelu. Za razliku od ugovora o radu gdje radnik stavlja poslodavcu na raspolaganje svoje radno vrijeme, ugovor o djelu se sklapa za obavljanje, u pravilu, jednokratnih poslova za koje nije bitno vrijeme rada, već izvršenje određenog posla u određenom roku, uz ugovorenu naknadu.
Ugovor o autorskom djelu
Ugovor o autorskom djelu se može sklopiti samo za one djelatnosti koje su navedene u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. To su jezična djela, glazbena djela, dramska djela, djela likovne umjetnosti, arhitekture i sl. Kada je riječ o autorskoj naknadi za isporučeno umjetničko djelo, priznaju se ukupno paušalni izdaci u visini od 55%.
Kako pronaći djelatnike
Postoje dvije vrste agencije koje posreduju pri zapošljavanju, državne (javne) i privatne agencije. Hrvatski Zavod za zapošljavanje (HZZ) javna je ustanova u vlasništvu RH, ustrojena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti sa zadaćom rješavanja pitanja zapošljavanja. HZZ ima široko rasprostranjenu mrežu koja se sastoji od 5 regionalnih ureda, 17 područnih ureda i 99 ispostava te tako omogućuje dostupnost svojih usluga na cijelom prostoru RH.
Nezaposlene osobe mogu u okviru HZZ-a pronaći potrebne pravne savjete, ali i sudjelovati u radionicama na kojima se stječu vještine za što uspješnije pronalaženje posla (pisanje životopisa, zamolbe, kako se predstaviti poslodavcu, metode samoprocjene). Osim objavljivanja slobodnih radnih mjesta putem oglasnih ploča HZZ-a, posredovanje je olakšano i elektroničkim putem.
Privatne agencije za regrutiranje većinom su podružnice stranih agencija, koje za poslodavce koji ih angažiraju provode poslove regrutiranja i selekcije.
Postoje i posebne vrste privatnih agencija za zapošljavanje koje su specijalizirane za određene skupine zaposlenika (najčešće menadžere), a poznate su pod nazivom headhunter agencije. Ono što ih razlikuje od ostalih privatnih agencija su ciljna skupina koju regrutiraju, dobro uspostavljeni kontakti, kvaliteta regrutiranja te visoki troškovi regrutiranja i selekcije.
Na područjima posebne državne skrbi propisane su određene pogodnosti vezane za zapošljavanje, a također postoje i mjere poticanja zapošljavanja Vlade RH.
Porezne olakšice
Porez na dobit po odbitku ne plaća se ako se isplaćena naknada pripisuje kao prihod tuzemnoj poslovnoj jedinici inozemnog poduzetnika.
Porez na promet nekretnina ne plaća se kada se nekretnine unose u kapital trgovačkog društva niti kad se, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, nekretnine stječu u postupku pripajanja i spajanja trgovačkih društava, kao ni u postupku podjele trgovačkog društva u više društava.
Carinski sustav
Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, područje naše zemlje postalo je dio jedinstvenog carinskog područja Unije. Ulazak RH u jedinstveno carinsko područje Unije znači da je 1. srpnja 2013. godine ukinut sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe između Republike Hrvatske i ostalih zemalja članica. Robna razmjena domaće robe između osoba u različitima članicama EU ne smatra se uvozom i nije predmet carinskih procedura i nadzora.
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK)
Obveznici plaćanja doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori su: obrtnici, trgovci pojedinci koji obavljaju obrt na temelju Zakona o obrtu, fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje su se dobrovoljno učlanile u članstvo HOK-a temeljem Zakona o obrtu te dobrovoljni članovi Komore. Doprinos se plaća u paušalnoj svoti ili u postotku od dohotka, odnosno dobiti.